﹖o svatko treba znati o bubre緉im bolestima

Doc.dr.sc. Svjetlana 萢la, nefrolog

KOLIKO JE 菶STO TRAJNO ZATAJENJE BUBREGA?

Svake godine u Hrvatskoj 600-700 bolesnika zapo鑙nje lije鑕nje dijalizom zbog kona鑞og (trajnog, nepopravljivog) zatajenja bubrega.

KAKO SE MO瓻 ZNATI DA BUBREZI SLABO RADE?

Ve鎖na bolesnika koja kre鎒 na dijalizu nije znala da ima bubre緉u bolest, nisu se zbog nje lije鑙li, suo鑙li su se s bubre緉om slabo规u tek koji mjesec prije nego je zapo鑕to lije鑕nje hemodijalizom ili peritonejskom dijalizom. Kroni鑞a bubre緉a bolest ne boli, ona tiho o箃e鎢je bubrege i daje znakove tek kad su bubrezi gotovo potpuno "potro筫ni".
Prosje鑞i bolesnik koji kre鎒 na dijalizu ima 66 godina, 鑕规e je mu筴arac, ima prekomjernu tjelesnu te緄nu, 筫鎒rnu bolest, povi筫n krvni tlak i masno鎒 u krvi, "ali ga to nije puno smetalo, donedavno se je osje鎍o dobro i pravio planove kako 鎒 u緄vati u zaslu緀noj mirovini. Vrijednosti 筫鎒ra u posljednje vrijeme nisu bile osobito visoke. Ima povi筫n tlak, ali tlak imaju svi u obitelji."

ZA㏕O BUBREZI PROPADAJU?

Gubitak bubre緉e funkcije zbog kojeg se mora do緄votno i鎖 na dijalizu ili imati presa餰n bubreg, naj鑕规e nastaje zbog 筫鎒rne bolesti. Ono 箃o se prije zvalo stara鑛i dijabetes, blaga 筫鎒rna bolest ili dobro鎢dna 筫鎒rna bolest nije nimalo dobro鎢dno. Tre鎖na bolesnika koji moraju i鎖 na dijalizu da bi pre緄vjeli, izgubili su bubrege zbog 筫鎒rne bolesti.

Bubrege (i druge organe) uni箃ava i ona 筫鎒rna bolest koja prividno ne izaziva velike pote筴o鎒, kod koje 筫鎒r u krvi ne mora biti jako povi筫n, koja se ne lije鑙 inzulinom, pa 鑑k i ona koja nije lije鑕na tabletama. Dogodi se da se 筫鎒rna bolest otkrije istovremo kad i bubre緉o zatajenje, a da bolesnik za nju prethodno nije ni znao. To ne zna鑙 da 筫鎒rne bolesti nije bilo ranije, ali su njeni znakovi bili neprepoznati ili zanemarivani. Da bi 筫鎒rna bolest uni箃ila bubrege potrebno je dvadesetak godina.

Dugogodi筺ji povi筫n krvni tlak, osobito slabo ili nikako lije鑕n, postepeno o箃e鎢je najmanje krvne 緄le bubrega i onemogu鎍va da bubrezi rade normalno. Povi筫n krvni tlak ne izaziva tegobe i ne upozorava bolesnika na potrebno lije鑕nje dok ne napravi trajnu 箃etu na bubrezima, srcu, mozgu. Zbog toga 箃o je hipertenzija bezbolna, 鑕sta i trajna, mnogi zanemare lije鑕nje hipertenzije. Osobito malo osoba provodi upute o zdravom na鑙nu 緄vota, 箃o je klju鑑n dio lije鑕nja hipertenzije. Sve je vi筫 debelih osoba, a debljina je glavni uzrok povi筫nog krvnog tlaka. Hipertoni鑑ri lijekove po鑞u redovito uzimati tek kad imaju tegobe zbog o箃e鎒nja srca, mozga ili krvnih 緄la.

Ateroskleroza (su綼vanje arterija zbog odlaganja masno鎒) uzrok je smanjenog dotoka krvi pa nastaje infarkt srca, mo綿ani udar, puknu鎒 aorte, odumiranje dijelova nogu koje treba amputirati. Su綼vanje bubre緉ih arterija onemogu鎍va normalan rad bubrega, bubrezi se skvr鑕 i na kraju potpuno zataje. I ova je bubre緉a bolest nezamjetna i bezbolna, jedini znak je ponekad pogor筧nje dugogoodi筺je hipertenzije.

Bubrezi mogu propasti i zbog bolesti kojima su od po鑕tka zahva鎒ni samo bubrezi. Glomerulonefritis je imunolo筴a bolest koja mo緀 izazvati zatajenje bubrega. Policisti鑞a bubre緉a bolest je naj鑕规a od nasljednih bolesti bubrega. Bubre緉i kamenci i priro餰ni poreme鎍ji bubrega, osobito udru緀ni s bakterijskim upalama mogu dovesti do propadanja bubrega.
〆鎒rna bolest, povi筫n krvni tlak i ateroskleroza su 鑕ste bolesti. U Hrvatskoj 筫鎒rnu bolest ima svaka deseta odrasla osoba, hipertenziju ih ima 40%, a 52% osoba umire zbog bolesti srca i krvnih 緄la. Zbog toga zatajenje bubrega naj鑕规e nastaje zbog 筫鎒rne bolesti, povi筫nog krvnog tlaka i ateroskleroze, koje djeluju pojedina鑞o, ali jo 鑕规e u iste osobe udru緀no.

MO瓻 LI SE SPRIJE菼TI PROPADANJE BUBREGA?

Ako se o箃e鎒nje bubrega otkrije rano, primijenit 鎒 se lije鑕nje koje mo緀 usporiti, ili zaustaviti dalje o箃e鎒nje bubrega, ili 鑑k popraviti 箃etu. Kroni鑞a bubre緉a bolest i opasnost gubitka bubre緉e funkcije mo緀 se otkriti u ranoj fazi pregledom mokra鎒 i krvi. Bjelan鑕vine u mokra鎖 govore o opasnosti pogor筧nja rada bubrega, iz kreatinina u krvi izra鑥na se stupanj postoje鎒g o箃e鎒nja bubrega. Osnovni cilj lije鑕nja je smanjiti propu箃anje bjelan鑕vina u mokra鎢, izborom lijekova za krvni tlak. Bit 鎒 primijenjene i sve druge mjere koje 鑥vaju bubreg.

RIZIK PRERANE SMRTI

Kroni鑞a bubre緉a bolest nije samo rizik za propadanje bubrega i potrebu lije鑕nja dijalizom. Mnogo je ve鎖 rizik prerane smrti u bolesnika koji imaju smanjen rad bubrega i bjelan鑕vine u mokra鎖. Bolest bubrega pogor筧va bolesti krvnih 緄la, srca i mozga, smanjuje kvalitetu 緄vota (nakon infarkta, mo綿anog udara, amputacije) i pove鎍va rizik smrti za vi筫 od 10 puta.

菼JI SE BUBREZI MORAJU PROVJERAVATI?

Osobe s poznatom bubre緉om bole规u zahtijevaju redovito lije鑕nje i kontrolu.
Sve osobe sa 筫鎒rnom bole规u, hipertenzijom, osobe 鑙ji srodnici su lije鑕ni dijalizom i osobe s bolestima srca i krvnih 緄la trebaju provjeru urina i krvi da se utvrdi stanje bubrega.

Obilje綼vanje Svjetskog dana bubrega u Hrvatskoj omogu鎖li su:

Svjetski dan bubrega © 2010 | Na vrh stranice | Web dizajn

Hrvatsko dru箃vo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Zajednica udruga dijaliziranih i transplantiranih bubre緉ih bolesnika Hrvatske Roche.com Hrvatska udruga medicinskih sestara Hrvatska udruga Transplant