©to svatko treba znati o bubre¾nim bolestima

Doc.dr.sc. Svjetlana Èala, nefrolog

KOLIKO JE ÈESTO TRAJNO ZATAJENJE BUBREGA?

Svake godine u Hrvatskoj 600-700 bolesnika zapoèinje lijeèenje dijalizom zbog konaènog (trajnog, nepopravljivog) zatajenja bubrega.

KAKO SE MO®E ZNATI DA BUBREZI SLABO RADE?

Veæina bolesnika koja kreæe na dijalizu nije znala da ima bubre¾nu bolest, nisu se zbog nje lijeèili, suoèili su se s bubre¾nom slabo¹æu tek koji mjesec prije nego je zapoèeto lijeèenje hemodijalizom ili peritonejskom dijalizom. Kronièna bubre¾na bolest ne boli, ona tiho o¹teæuje bubrege i daje znakove tek kad su bubrezi gotovo potpuno "potro¹eni".
Prosjeèni bolesnik koji kreæe na dijalizu ima 66 godina, èe¹æe je mu¹karac, ima prekomjernu tjelesnu te¾inu, ¹eæernu bolest, povi¹en krvni tlak i masnoæe u krvi, "ali ga to nije puno smetalo, donedavno se je osjeæao dobro i pravio planove kako æe u¾ivati u zaslu¾enoj mirovini. Vrijednosti ¹eæera u posljednje vrijeme nisu bile osobito visoke. Ima povi¹en tlak, ali tlak imaju svi u obitelji."

ZA©TO BUBREZI PROPADAJU?

Gubitak bubre¾ne funkcije zbog kojeg se mora do¾ivotno iæi na dijalizu ili imati presaðen bubreg, najèe¹æe nastaje zbog ¹eæerne bolesti. Ono ¹to se prije zvalo staraèki dijabetes, blaga ¹eæerna bolest ili dobroæudna ¹eæerna bolest nije nimalo dobroæudno. Treæina bolesnika koji moraju iæi na dijalizu da bi pre¾ivjeli, izgubili su bubrege zbog ¹eæerne bolesti.

Bubrege (i druge organe) uni¹tava i ona ¹eæerna bolest koja prividno ne izaziva velike pote¹koæe, kod koje ¹eæer u krvi ne mora biti jako povi¹en, koja se ne lijeèi inzulinom, pa èak i ona koja nije lijeèena tabletama. Dogodi se da se ¹eæerna bolest otkrije istovremo kad i bubre¾no zatajenje, a da bolesnik za nju prethodno nije ni znao. To ne znaèi da ¹eæerne bolesti nije bilo ranije, ali su njeni znakovi bili neprepoznati ili zanemarivani. Da bi ¹eæerna bolest uni¹tila bubrege potrebno je dvadesetak godina.

Dugogodi¹nji povi¹en krvni tlak, osobito slabo ili nikako lijeèen, postepeno o¹teæuje najmanje krvne ¾ile bubrega i onemoguæava da bubrezi rade normalno. Povi¹en krvni tlak ne izaziva tegobe i ne upozorava bolesnika na potrebno lijeèenje dok ne napravi trajnu ¹tetu na bubrezima, srcu, mozgu. Zbog toga ¹to je hipertenzija bezbolna, èesta i trajna, mnogi zanemare lijeèenje hipertenzije. Osobito malo osoba provodi upute o zdravom naèinu ¾ivota, ¹to je kljuèan dio lijeèenja hipertenzije. Sve je vi¹e debelih osoba, a debljina je glavni uzrok povi¹enog krvnog tlaka. Hipertonièari lijekove poènu redovito uzimati tek kad imaju tegobe zbog o¹teæenja srca, mozga ili krvnih ¾ila.

Ateroskleroza (su¾avanje arterija zbog odlaganja masnoæe) uzrok je smanjenog dotoka krvi pa nastaje infarkt srca, mo¾dani udar, puknuæe aorte, odumiranje dijelova nogu koje treba amputirati. Su¾avanje bubre¾nih arterija onemoguæava normalan rad bubrega, bubrezi se skvrèe i na kraju potpuno zataje. I ova je bubre¾na bolest nezamjetna i bezbolna, jedini znak je ponekad pogor¹anje dugogoodi¹nje hipertenzije.

Bubrezi mogu propasti i zbog bolesti kojima su od poèetka zahvaæeni samo bubrezi. Glomerulonefritis je imunolo¹ka bolest koja mo¾e izazvati zatajenje bubrega. Policistièna bubre¾na bolest je najèe¹æa od nasljednih bolesti bubrega. Bubre¾ni kamenci i priroðeni poremeæaji bubrega, osobito udru¾eni s bakterijskim upalama mogu dovesti do propadanja bubrega.
©eæerna bolest, povi¹en krvni tlak i ateroskleroza su èeste bolesti. U Hrvatskoj ¹eæernu bolest ima svaka deseta odrasla osoba, hipertenziju ih ima 40%, a 52% osoba umire zbog bolesti srca i krvnih ¾ila. Zbog toga zatajenje bubrega najèe¹æe nastaje zbog ¹eæerne bolesti, povi¹enog krvnog tlaka i ateroskleroze, koje djeluju pojedinaèno, ali jo¹ èe¹æe u iste osobe udru¾eno.

MO®E LI SE SPRIJEÈITI PROPADANJE BUBREGA?

Ako se o¹teæenje bubrega otkrije rano, primijenit æe se lijeèenje koje mo¾e usporiti, ili zaustaviti dalje o¹teæenje bubrega, ili èak popraviti ¹tetu. Kronièna bubre¾na bolest i opasnost gubitka bubre¾ne funkcije mo¾e se otkriti u ranoj fazi pregledom mokraæe i krvi. Bjelanèevine u mokraæi govore o opasnosti pogor¹anja rada bubrega, iz kreatinina u krvi izraèuna se stupanj postojeæeg o¹teæenja bubrega. Osnovni cilj lijeèenja je smanjiti propu¹tanje bjelanèevina u mokraæu, izborom lijekova za krvni tlak. Bit æe primijenjene i sve druge mjere koje èuvaju bubreg.

RIZIK PRERANE SMRTI

Kronièna bubre¾na bolest nije samo rizik za propadanje bubrega i potrebu lijeèenja dijalizom. Mnogo je veæi rizik prerane smrti u bolesnika koji imaju smanjen rad bubrega i bjelanèevine u mokraæi. Bolest bubrega pogor¹ava bolesti krvnih ¾ila, srca i mozga, smanjuje kvalitetu ¾ivota (nakon infarkta, mo¾danog udara, amputacije) i poveæava rizik smrti za vi¹e od 10 puta.

ÈIJI SE BUBREZI MORAJU PROVJERAVATI?

Osobe s poznatom bubre¾nom bole¹æu zahtijevaju redovito lijeèenje i kontrolu.
Sve osobe sa ¹eæernom bole¹æu, hipertenzijom, osobe èiji srodnici su lijeèeni dijalizom i osobe s bolestima srca i krvnih ¾ila trebaju provjeru urina i krvi da se utvrdi stanje bubrega.

Obilje¾avanje Svjetskog dana bubrega u Hrvatskoj omoguæili su:

Svjetski dan bubrega © 2010 | Na vrh stranice | Web dizajn

Hrvatsko dru¹tvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Zajednica udruga dijaliziranih i transplantiranih bubre¾nih bolesnika Hrvatske Roche.com Hrvatska udruga medicinskih sestara Hrvatska udruga Transplant