©to svatko treba znati o bubre¾nim bolestima
Doc.dr.sc. Svjetlana
Èala, nefrolog
KOLIKO JE ÈESTO TRAJNO
ZATAJENJE BUBREGA?
Svake godine u Hrvatskoj 600-700 bolesnika zapoèinje lijeèenje
dijalizom zbog konaènog (trajnog, nepopravljivog) zatajenja
bubrega.
KAKO SE MO®E ZNATI DA BUBREZI
SLABO RADE?
Veæina bolesnika koja kreæe na dijalizu nije znala da ima bubre¾nu
bolest, nisu se zbog nje lijeèili, suoèili su se s bubre¾nom
slabo¹æu tek koji mjesec prije nego je zapoèeto lijeèenje hemodijalizom
ili peritonejskom dijalizom. Kronièna bubre¾na bolest ne boli,
ona tiho o¹teæuje bubrege i daje znakove tek kad su bubrezi
gotovo potpuno "potro¹eni".
Prosjeèni bolesnik koji kreæe na dijalizu ima 66 godina, èe¹æe
je mu¹karac, ima prekomjernu tjelesnu te¾inu, ¹eæernu bolest,
povi¹en krvni tlak i masnoæe u krvi, "ali ga to nije puno
smetalo, donedavno se je osjeæao dobro i pravio planove kako
æe u¾ivati u zaslu¾enoj mirovini. Vrijednosti ¹eæera u posljednje
vrijeme nisu bile osobito visoke. Ima povi¹en tlak, ali tlak
imaju svi u obitelji."
ZA©TO BUBREZI PROPADAJU?
Gubitak bubre¾ne funkcije zbog kojeg se mora do¾ivotno iæi na
dijalizu ili imati presaðen bubreg, najèe¹æe nastaje zbog ¹eæerne
bolesti. Ono ¹to se prije zvalo staraèki dijabetes, blaga ¹eæerna
bolest ili dobroæudna ¹eæerna bolest nije nimalo dobroæudno.
Treæina bolesnika koji moraju iæi na dijalizu da bi pre¾ivjeli,
izgubili su bubrege zbog ¹eæerne bolesti.
Bubrege (i druge organe) uni¹tava i ona ¹eæerna
bolest koja prividno ne izaziva velike pote¹koæe, kod koje ¹eæer
u krvi ne mora biti jako povi¹en, koja se ne lijeèi inzulinom,
pa èak i ona koja nije lijeèena tabletama. Dogodi se da se ¹eæerna
bolest otkrije istovremo kad i bubre¾no zatajenje, a da bolesnik
za nju prethodno nije ni znao. To ne znaèi da ¹eæerne bolesti
nije bilo ranije, ali su njeni znakovi bili neprepoznati ili
zanemarivani. Da bi ¹eæerna bolest uni¹tila bubrege potrebno
je dvadesetak godina.
Dugogodi¹nji povi¹en krvni
tlak, osobito slabo ili nikako lijeèen, postepeno o¹teæuje
najmanje krvne ¾ile bubrega i onemoguæava da bubrezi rade normalno.
Povi¹en krvni tlak ne izaziva tegobe i ne upozorava bolesnika
na potrebno lijeèenje dok ne napravi trajnu ¹tetu na bubrezima,
srcu, mozgu. Zbog toga ¹to je hipertenzija bezbolna, èesta i
trajna, mnogi zanemare lijeèenje hipertenzije. Osobito malo
osoba provodi upute o zdravom naèinu ¾ivota, ¹to je kljuèan
dio lijeèenja hipertenzije. Sve je vi¹e debelih osoba, a debljina
je glavni uzrok povi¹enog krvnog tlaka. Hipertonièari lijekove
poènu redovito uzimati tek kad imaju tegobe zbog o¹teæenja srca,
mozga ili krvnih ¾ila.
Ateroskleroza (su¾avanje
arterija zbog odlaganja masnoæe) uzrok je smanjenog dotoka krvi
pa nastaje infarkt srca, mo¾dani udar, puknuæe aorte, odumiranje
dijelova nogu koje treba amputirati. Su¾avanje bubre¾nih arterija
onemoguæava normalan rad bubrega, bubrezi se skvrèe i na kraju
potpuno zataje. I ova je bubre¾na bolest nezamjetna i bezbolna,
jedini znak je ponekad pogor¹anje dugogoodi¹nje hipertenzije.
Bubrezi mogu propasti i zbog bolesti kojima su
od poèetka zahvaæeni samo bubrezi. Glomerulonefritis je imunolo¹ka
bolest koja mo¾e izazvati zatajenje bubrega. Policistièna bubre¾na
bolest je najèe¹æa od nasljednih bolesti bubrega. Bubre¾ni kamenci
i priroðeni poremeæaji bubrega, osobito udru¾eni s bakterijskim
upalama mogu dovesti do propadanja bubrega.
©eæerna bolest, povi¹en krvni tlak i ateroskleroza su èeste
bolesti. U Hrvatskoj ¹eæernu bolest ima svaka deseta odrasla
osoba, hipertenziju ih ima 40%, a 52% osoba umire zbog bolesti
srca i krvnih ¾ila. Zbog toga zatajenje bubrega najèe¹æe nastaje
zbog ¹eæerne bolesti, povi¹enog krvnog tlaka i ateroskleroze,
koje djeluju pojedinaèno, ali jo¹ èe¹æe u iste osobe udru¾eno.
MO®E LI SE SPRIJEÈITI PROPADANJE
BUBREGA?
Ako se o¹teæenje bubrega otkrije rano, primijenit æe se lijeèenje
koje mo¾e usporiti, ili zaustaviti dalje o¹teæenje bubrega,
ili èak popraviti ¹tetu. Kronièna bubre¾na bolest i opasnost
gubitka bubre¾ne funkcije mo¾e se otkriti u ranoj fazi pregledom
mokraæe i krvi. Bjelanèevine u mokraæi govore o opasnosti pogor¹anja
rada bubrega, iz kreatinina u krvi izraèuna se stupanj postojeæeg
o¹teæenja bubrega. Osnovni cilj lijeèenja je smanjiti propu¹tanje
bjelanèevina u mokraæu, izborom lijekova za krvni tlak. Bit
æe primijenjene i sve druge mjere koje èuvaju bubreg.
RIZIK PRERANE SMRTI
Kronièna bubre¾na bolest nije samo rizik za propadanje bubrega
i potrebu lijeèenja dijalizom. Mnogo je veæi rizik prerane smrti
u bolesnika koji imaju smanjen rad bubrega i bjelanèevine u
mokraæi. Bolest bubrega pogor¹ava bolesti krvnih ¾ila, srca
i mozga, smanjuje kvalitetu ¾ivota (nakon infarkta, mo¾danog
udara, amputacije) i poveæava rizik smrti za vi¹e od 10 puta.
ÈIJI SE BUBREZI MORAJU PROVJERAVATI?
Osobe s poznatom bubre¾nom bole¹æu zahtijevaju redovito lijeèenje
i kontrolu.
Sve osobe sa ¹eæernom bole¹æu, hipertenzijom, osobe èiji srodnici
su lijeèeni dijalizom i osobe s bolestima srca i krvnih ¾ila
trebaju provjeru urina i krvi da se utvrdi stanje bubrega.
|